������Ƶ

Aktivno građanstvo je neophodno za zdravlje demokratskih društava. Ipak, uprkos njihovom potencijalu da oblikuju budućnost evropskih demokratija, učešće mladih ljudi je često ometeno strukturnim barijerama i nedostatkom priznanja za njihove napore.

Ovaj članak i���ٰ���ž����� izazove s kojima se mladi ljudi susreću kako bi postali aktivni građani i uloge koje škole i omladinske nevladine organizacije (YNVO) mogu odigrati u prevladavanju tih izazova.

Mladi ljudi nisu samo buduća radna snaga, već, prije svega, budući građani koji mogu odigrati ključnu ulogu. U Organizacionom birou evropskih školskih studentskih unija (Organizing Bureau of European School Student Unions - OBESSU), vjerujemo da je . Bez toga, mladi ljudi ostaju nepovezani s bitnim društvenim odlukama koje značajno oblikuju njihovu budućnost.

Prepreke i mogućnosti za učešće mladih

Mladi ljudi čine otprilike polovinu svjetske populacije, a ipak imaju ograničenu moć da oblikuju odluke koje se njih tiču. Bilo bi lako uprijeti prstom u zloglasnu „apatiju“, „nezainteresovanost“ ili „razočarenje“ mladih ljudi.

Uostalom, iako su mladi ljudi u velikom broju učestvovali na nedavnim evropskim izborima, . Ali ovo previđa uzroke ovih simptoma.

S jedne strane, mladi se suočavaju sa višestrukim , kao što su:

• nedostatak inkluzivnih i pristupačnih mogućnosti zapošljavanja,
• oslanjanje na neplaćeno stažiranje,
• nepovezanost između obrazovnog sistema i tržišta rada,
• nedovoljne vještine za finansijsku nezavisnost.

Mnogi mladi ljudi završe i u otvorenost postojećih političkih procesa.

Sa druge strane, kada su mejnstrim kanali učešća zatvoreni, mladi ljudi pronalaze vlastite alternative, kao što su volontiranje, društveni i međunarodni projekti, zagovaranje i protest. Uticaj ovih neformalnih angažmana se često zanemaruje, uprkos njihovoj koristi za izgradnju živih i otpornih demokratija.

Inspirativno je pogledati primjere kada su studenti preuzeli vodeću ulogu u donošenju promjena kada je to potrebno – kao 2018. godine, kada su studenti, mladi profesionalci u Holandiji u pregovorima koji bi na kraju uokvirili .

Mladi ljudi mogu biti politički aktivniji više nego što im se pripisuje, ali postoje prepreke njihovom učešću i nedostatak priznanja za alternativne oblike angažmana koji i dalje podrivaju njihovo aktivno građanstvo.

Ovdje stupa na snagu građansko obrazovanje!

Građansko obrazovanje i Evropska unija

Da bi se održala demokratija, obrazovanje ne može jednostavno odgovoriti na zahtjeve tržišta rada. Također bi trebalo da se radi o „obrazovanju za i kroz vrijednosti na kojima se temelje demokratske institucije“. Građansko obrazovanje je jedan od najvažnijih elemenata u izgradnji angažovanog i informisanog društva. Niko se ne rađa sa inherentnim vještinama navigacije ili učešća u lokalnim, regionalnim, nacionalnim ili globalnim političkim sistemima – te vještine se uče.

, oni se razvijaju u građane sposobne da drže vlade odgovornim, učestvuju u javnim debatama, preuzimaju vlasništvo nad budućnošću svojih zajednica i zemalja i čuvaju demokratske vrijednosti.

Zbog toga Evropska unija prepoznaje važnost razvoja demokratskih vrijednosti, građanskog angažmana i interkulturalnog razumijevanja kroz obrazovanje. I   i zalažu se za snažnije građansko obrazovanje kako bi se unaprijedilo demokratsko učešće i promovisale evropske vrijednosti na svim nivoima obrazovanja i obuke.

Pristupi uvođenju građanskog obrazovanja u škole

Škole imaju potencijal  omogućiti aktivno građanstvo i ugraditi demokratske vrijednosti i principe kod mladih ljudi rano u njihovom životu. Ipak, mnogim evropskim obrazovnim sistemima nedostaje dovoljno građanskog obrazovanja. Dakle, šta se može učiniti?

• Važno je da obrazovna tijela podignu svijest učenika o postojećim mogućnostima za aktivno građanstvo i građansko obrazovanje, kao što su ili programi obrazovanja i obuke i resursi Odjela za mlade Vijeća Evrope, kao što su .
• U isto vrijeme, škole mogu podržati inicijative koje vode mladi za angažovanje studenata, kao što su predstavnici studenata, sindikata i organizacija, prepoznavanje i promocija njihovih dostignuća, i nuđenje prostora i resursa za efikasan rad.
• Konačno, škole bi trebale uspostaviti partnerstvo s omladinskim nevladinim organizacijama (YNVO) i pozdraviti informalne i neformalne pristupe građanskom obrazovanju, kako ih preporučuje .

Omogućavanje NVO-ima da aktivno učestvuju u građanskom obrazovanju učenika u školama i drugdje, ponudilo bi mladim ljudima priliku da budu izloženi različitim perspektivama i metodama i da se uključe u primjere iz stvarnog svijeta kako građansko učešće funkcioniše u praksi.

Kada su mladi ljudi opremljeni znanjem i alatima da razumiju političke procese i da se uključe u njih, znaju cijeniti uticaj glasanja, shvatiti funkcije vlasti i upravljati političkim sistemima, oni su osnaženi da se povežu s odlukama koje oblikuju njihovu budućnost.

Međutim, iako je uloga škola fundamentalna, mi u OBESSU-u smatramo da neće biti dovoljno ako to sve ne prati koji prepoznaje, promoviše i podržava, i formalno i neformalno, aktivno građanstvo mladih – u školama i šire.